Banndiraaɓe tedduɓe, nehdi ko huunde nde famɗaani he neɗɗo, ko ɗuum waɗi enen ɓaleeɓe jaaɓneteeɓe nehdi e ɗemɗe janane, eɗen poti reentaade, ɓayri kala leñol ko nehdi ndi nehirta ɓiɗɓe maggal ndii, wi’ata nehdi moƴƴiri, tee eɗen nganndi nehdi ina soomi tawangal, tawangal noon ina waɗi moƴƴal jahdungal yonta e nokku, kono ina waɗi tawangal ngal yahdaani he yonta e nokku, ko ɗuum waɗi enen humtiraaɓe binndol nehdi he ɗemɗe janane, eɗen majjiniraa nehdi diine walla nehdi tawaa-tawi walla nehdi jaggitooɓe, ko ɗuum waɗi eɗen njogii caɗeele mawɗe he renndo men, ɗeen ngoni :
1- Kumtiraaɗo binndol he ɗemngal jananal, o jaaɓnaa nehdi yimɓe ngaal ɗemngal, o jaɓi jeyede he yimɓe ngaal ɗemngal, ina heewi fuuynude tawaa-tawi renndo hoɗannde makko.
2- Janngunaaɗo ɗemngal jananal, jogii nehdi renndo hoɗannde makko, o salii jaaɓneede nehdi e pine ngaal ɗemnal, ina heewaa wi’eede : janngi finaani.
3- Jannginaaɗo ɗemnga jananal, o faami o jaɓi ganndal o heddii he nehdi renndo makko, kono o mbo fuuynu janngude ɗemɗe ngenndiiji, o faami janngude ɗemɗe ngenndiiji ko yahrude ɓaawo walla ceerndal leƴƴi walla ko fiɓnde leñam-leñamaagu jeyaa. Ndee yirde he jannguɓe Afrik ina keewi, ko ɓeen ngoni humtiiɓe he binndol majjiniraaɓe nehdi ganndal hoomtiraaɓe mijooji woɓɓe, ɓayri ɓe paamaani puɗal ɗemɗe e peŋtegol binndol no woniri, ɓee ɗoo goodal maɓɓe he Afrik, alaa ko waylata he caɗeele mayre.
4- Jannguɗo ɗemngal jananal, o faami, o goonɗini ganndal, o jaɓi jannguɗe ɗemɗe ngenndiiji, ngam anndude mbo ɓamtaare woodataa gaa ɗemɗe men Afrik, ko oon woni kumtiiɗo he binndol diiwtoowo majjere he duunde Afrik, yeru makko en duunde men Afrik sokli.
Banndiraaɓe tedduɓe, ngaree tabitiniren ɗemɗe men binndol, mbele eɗen mbaawa haɓaade caɗeele renndo men e huufde ngaluuji neesu ngenndiiji men, ñemmben ngenndiiji ɓamtoriiɗi ganndal binndol, ngokkungal karalle maɓɓe yuumter njeñaandi naftorteendi he kuuɓndi winndere « adunaaru », caloɗen wonde jiddeere kedde goppe mbaylaandi maɓɓe, ngiwen he miijo « miilo » walleede, kuccinen yilaaji men he ganndal, haa mbaawen golloraade coñceendi yilaaji men. On njettaama
TIjjaani Mbaalo.
1- Kumtiraaɗo binndol he ɗemngal jananal, o jaaɓnaa nehdi yimɓe ngaal ɗemngal, o jaɓi jeyede he yimɓe ngaal ɗemngal, ina heewi fuuynude tawaa-tawi renndo hoɗannde makko.
2- Janngunaaɗo ɗemngal jananal, jogii nehdi renndo hoɗannde makko, o salii jaaɓneede nehdi e pine ngaal ɗemnal, ina heewaa wi’eede : janngi finaani.
3- Jannginaaɗo ɗemnga jananal, o faami o jaɓi ganndal o heddii he nehdi renndo makko, kono o mbo fuuynu janngude ɗemɗe ngenndiiji, o faami janngude ɗemɗe ngenndiiji ko yahrude ɓaawo walla ceerndal leƴƴi walla ko fiɓnde leñam-leñamaagu jeyaa. Ndee yirde he jannguɓe Afrik ina keewi, ko ɓeen ngoni humtiiɓe he binndol majjiniraaɓe nehdi ganndal hoomtiraaɓe mijooji woɓɓe, ɓayri ɓe paamaani puɗal ɗemɗe e peŋtegol binndol no woniri, ɓee ɗoo goodal maɓɓe he Afrik, alaa ko waylata he caɗeele mayre.
4- Jannguɗo ɗemngal jananal, o faami, o goonɗini ganndal, o jaɓi jannguɗe ɗemɗe ngenndiiji, ngam anndude mbo ɓamtaare woodataa gaa ɗemɗe men Afrik, ko oon woni kumtiiɗo he binndol diiwtoowo majjere he duunde Afrik, yeru makko en duunde men Afrik sokli.
Banndiraaɓe tedduɓe, ngaree tabitiniren ɗemɗe men binndol, mbele eɗen mbaawa haɓaade caɗeele renndo men e huufde ngaluuji neesu ngenndiiji men, ñemmben ngenndiiji ɓamtoriiɗi ganndal binndol, ngokkungal karalle maɓɓe yuumter njeñaandi naftorteendi he kuuɓndi winndere « adunaaru », caloɗen wonde jiddeere kedde goppe mbaylaandi maɓɓe, ngiwen he miijo « miilo » walleede, kuccinen yilaaji men he ganndal, haa mbaawen golloraade coñceendi yilaaji men. On njettaama
TIjjaani Mbaalo.
Actualités














