
Banndiraaɓe tedduɓe, ndimaagu e maccungaangu ko konnguɗi ɗiɗi mbeñoondirɗi, kaalteeɗi he renndo neɗɗo, kono holko ɗii konnguɗi pirti ?
Ndimaagu, firo mum sellungo ngoo ko : jeytaare he jeyal to senngo keɓal e ngonka.
Ngam so neɗɗo fewjanaani ko jeyi, naftortaako ɗum he faaluye makko. ndeke woni dimo ko pewjanoowo jeyal mum he kala mbaadi.
Maccungaagu, woni haɗeede jeyal olowere (warñeende) doole mum e firlitde nde he soklaaji yiɗde mum.
Sakiraawo tedduɗo, so a laartiniima ngoo firo a tawat ina weñii ko mbi’eten dimo maa maccuɗo he renndo men, hay so tawii ko ngoo firo, woni ko selli he lelngo njuɓɓudi winndere / Adunaaru.
Jooni noon musidɓe tedduɓe, holko woni dimo to senngo renndo Fulɓe ? holko woni maccuɗo to senngo renndo men Fulɓe ?
Setodiiɓe ganndal, ndimaagu to senngo renndo Fulɓe ko nehdi, ngam woni ndimaagu to senngo renndo Fulɓe ko hersude e yondinaade e suusde. Hersude woni : reentaade kala ko ina bonna (aybina) neɗɗaagu neɗɗo he renndo mum, yeru : dogde kala waɗdu, ndu yahdaani neɗɗaagu neɗɗo, bonnooru innde makko he renndo hoɗaango mum, yeru : fende (semtude) e luutndaade (janfaade) koɗdiiɗo mum.
Yondinaade woni : haɗtude hoore mum he yiɗde tuuyooji maa faaluyeeji ɗi njahdaani he teddungal neɗɗaagu neɗɗo.
Suusde woni : muñde muuseeki wonki he ɓanndu e jaɓde caɗeele ɗe Geno (Alla) fawi he mum e salaade yawre e hoyneede e tooñeede.
Sagataaɓe tedduɓe, so en ndaartiniima ko ndimaagu e maccungaagu firi, en tawat maccungaagu alaa he renndo fulɓe he oo men yonta gonaaɗo, hay so tawii woodiino he yontaaji majjere ɓennuɗi, nde neɗɗo faarnoratnoo semmbe doole tago mum, ndeke jammirteeɓe maccuɓe hannde ɓee, ko mboowka fawiika he majjere, kono wonaa ko goonɗi, ko ɗuum waɗi ñaaƴirooɓe innde maccungaagu, ko fuuntaaɓe ɓe teddinaani ko’e mumen, ngam eɗen nganndi maccungaagu wonaa innde hinnde gollal, alaa ko haali innde leñol, alaa maccungaagu ko innde tooñaaɓe ɓuraaɓe doole, nde yahdaani he teddungal baɗɗo e baɗaaɗo, ɗuum noon nde wonaa innde faarnorteende, ko nde hiitorteende, ko ɗuum waɗi kawtal ngenndiiji winndere salii nde, ko noon kadi majjuɓe faarnortooɓe ndimaagu guri ɓalli tago maɓɓe, ɓeen paamaani, ko waɗdu seniindu woɗɗitiindu tooñaŋnge, waɗta neɗɗo dimo, ngam enen paami ndimaagu wonaa hinnde gollal, alaa ko haali wonde ɗum leñol.
Honinkooɓe leñol, ngaree nodden cori (population) leñol men he ngotaagu ɗemngal, kisnoowal en he fecceede, danndoowal en he peeje añɓe yiɗɓe sardude leñol men kinɗe gollal e ngaddinaaji maggal, maa jinngol hoɗannde, ɗum noon ngaree he fiɓnde ngotaagu leñol fawiinde he gollal ɓamtoowal ɗemngal men e pinal men jahdungal he haɓɓere korsa suudu baaba, ndogen kala ko ina adda cargu caaynoogu semmbe ngotaagu men. On njettaama.
Noddirgel Senegaal : 00221 77 253 38 28. Skype : tabital2
Tijjaani Mbaalo.
Ndimaagu, firo mum sellungo ngoo ko : jeytaare he jeyal to senngo keɓal e ngonka.
Ngam so neɗɗo fewjanaani ko jeyi, naftortaako ɗum he faaluye makko. ndeke woni dimo ko pewjanoowo jeyal mum he kala mbaadi.
Maccungaagu, woni haɗeede jeyal olowere (warñeende) doole mum e firlitde nde he soklaaji yiɗde mum.
Sakiraawo tedduɗo, so a laartiniima ngoo firo a tawat ina weñii ko mbi’eten dimo maa maccuɗo he renndo men, hay so tawii ko ngoo firo, woni ko selli he lelngo njuɓɓudi winndere / Adunaaru.
Jooni noon musidɓe tedduɓe, holko woni dimo to senngo renndo Fulɓe ? holko woni maccuɗo to senngo renndo men Fulɓe ?
Setodiiɓe ganndal, ndimaagu to senngo renndo Fulɓe ko nehdi, ngam woni ndimaagu to senngo renndo Fulɓe ko hersude e yondinaade e suusde. Hersude woni : reentaade kala ko ina bonna (aybina) neɗɗaagu neɗɗo he renndo mum, yeru : dogde kala waɗdu, ndu yahdaani neɗɗaagu neɗɗo, bonnooru innde makko he renndo hoɗaango mum, yeru : fende (semtude) e luutndaade (janfaade) koɗdiiɗo mum.
Yondinaade woni : haɗtude hoore mum he yiɗde tuuyooji maa faaluyeeji ɗi njahdaani he teddungal neɗɗaagu neɗɗo.
Suusde woni : muñde muuseeki wonki he ɓanndu e jaɓde caɗeele ɗe Geno (Alla) fawi he mum e salaade yawre e hoyneede e tooñeede.
Sagataaɓe tedduɓe, so en ndaartiniima ko ndimaagu e maccungaagu firi, en tawat maccungaagu alaa he renndo fulɓe he oo men yonta gonaaɗo, hay so tawii woodiino he yontaaji majjere ɓennuɗi, nde neɗɗo faarnoratnoo semmbe doole tago mum, ndeke jammirteeɓe maccuɓe hannde ɓee, ko mboowka fawiika he majjere, kono wonaa ko goonɗi, ko ɗuum waɗi ñaaƴirooɓe innde maccungaagu, ko fuuntaaɓe ɓe teddinaani ko’e mumen, ngam eɗen nganndi maccungaagu wonaa innde hinnde gollal, alaa ko haali innde leñol, alaa maccungaagu ko innde tooñaaɓe ɓuraaɓe doole, nde yahdaani he teddungal baɗɗo e baɗaaɗo, ɗuum noon nde wonaa innde faarnorteende, ko nde hiitorteende, ko ɗuum waɗi kawtal ngenndiiji winndere salii nde, ko noon kadi majjuɓe faarnortooɓe ndimaagu guri ɓalli tago maɓɓe, ɓeen paamaani, ko waɗdu seniindu woɗɗitiindu tooñaŋnge, waɗta neɗɗo dimo, ngam enen paami ndimaagu wonaa hinnde gollal, alaa ko haali wonde ɗum leñol.
Honinkooɓe leñol, ngaree nodden cori (population) leñol men he ngotaagu ɗemngal, kisnoowal en he fecceede, danndoowal en he peeje añɓe yiɗɓe sardude leñol men kinɗe gollal e ngaddinaaji maggal, maa jinngol hoɗannde, ɗum noon ngaree he fiɓnde ngotaagu leñol fawiinde he gollal ɓamtoowal ɗemngal men e pinal men jahdungal he haɓɓere korsa suudu baaba, ndogen kala ko ina adda cargu caaynoogu semmbe ngotaagu men. On njettaama.
Noddirgel Senegaal : 00221 77 253 38 28. Skype : tabital2
Tijjaani Mbaalo.