Won wiyɓe : Leñol ko denndaangal yimɓe jiiduɓe asli e asko, pinal, daartol, diine, dawrugol e edda nguru ɓanndu. Eɓe mbaawi wonde e leydi ngootiri walla e nokku gooto, eɓe mbaawi kadi, haa hannde, saraade e leyɗeele keewɗe walla e nokkuuji keewɗi, yeru: Leñol Fulɓe.
Won yahruɓe: Leñol ko denndaangal yimɓe wuurduɓe e leydi ngootiri tawi eɓe ndenndi pinal walla aada walla haa hannde tawi ko ɓe naŋtodiiɓe, kamɓe kala, e ginol njuɓɓudi laamu gootol.
Ɗoon eɗen mbaawi wiyde Leñol walla Ɓesngu , yeru: Leñol Muritani walla Ɓesngu Muritani.Won waɗɓe kadi: Leñol ko gootel e ɗeeɗoo geɗe: diine, ɗemngal walla nguru. Ɗum firti ko:
*Kala jiiduɓe diine ena mbaawi wiyeede ko leñol, yeru: Juulɓe ena mbaawi wiyeede Leñol Nelaaɗo, mo jam e kisal ngoni.
• Kala jiiduɓe Ɗemngal ena mbaawi wiyeede ko Leñol, yeru leñol Sooninkooɓe, leñol Jolfuɓe, ekn.
• Ko noon ne kadi, kala jiiduɓe Guri Ɓalli ena mbaawi wiyeede ko leñol yeru: Leñol Ɓaleeɓe.
Ɗuum noon tuugnaade e firooji ɗi njiyɗen ɗii, eɗen mbaawi wiyde e tonngol, Leñol ko yimɓe jiiduɓe gootel e ɗeeɗoo geɗe: asli e asko, pinal, daartol, diine, dawrugol e edda nguru ɓanndu walla leydi ɗo hoɗi.
Teskoɗen haa hannde wonde Leñol ena waɗi sifaaji ɗiɗi:
- Leñol enɗamol
- Leñol jokkol
a) Leñol enɗamol ko leñol jiidungol denndaangal geɗe nguurndam, gila e asli e asko, pinal, ɗemngal, daartol, diine haa edda nguru ɓanndu. Ngool ɓuri fotde nehaade e yuɓɓude ngam waawde nootaade e jojjanɗe faggudu e kisal renndo.
b) Leñol jokkol ko leñol ɗo yimɓe wuurduɓe e leydi walla e leyɗeele keewɗe ndenndi tan ko gootel e nder geɗe nguurndam mumen: leydi tan walla pinal walla geɗe dawrugol tan. Ngool ko leñol piddowol wonata sabu ena heewi ko yimɓe ɓee ndeenondirta haa teeŋti e geɗe teelɗuɗe.
Hol ko rentata haa wiyee Leñol?
Rentata haa wona leñol walla haa wiyee leñol ko yimɓe yuɓɓuɓe njuɓɓudi laaɓtundi, rennduɓe geɗe toɗɗaaɗe dow ɗee tawa ɓerɗe e terɗe ko goote, ngalaa sereendu. Gooto fof tawa ena woppi hiinnde e wiinnde, no Ceerno Habiibu Demmba Soh mo Jowol Sahre heewnoo wiyde nii, ena yooɓii finnde e fiɓnde ko aldaa e innde. Gooto fof ena anndi donngal mum, fotde mum e jeyi mum, ena taarii ko jeyaa, ena nuunɗi e ko renndaa.
Hol woodnata, wuurnata, reenata leñol?
Leñol waɗi ko fittaandu, ena fooƴa, ena faya, ena sewa, ena ɓuttiɗa, ena ñawa, ena sella, ena wuura, ena maaya. Ɗuum fawotoo ko e jamanuuji yontaaɓe maggol.
Woodnata leñol, wuurna ɗum, reena ɗum haa hisa ko geɗe tati:
1- Dental sagataaɓe yarlitiiɓe
2- Darnde annduɓe sirŋiniiɓe
3- Gollal alɗuɓe wakkiliiɓe
1- Dental
sagataaɓe yarlitiiɓe
So sagataaɓe leñol yarlitiiɓe ndentii, leñol mumen heewa doole, huulee, hersee, ngol ittanee fotde ngol haandi e kala sahaa e kala yonta. Ngaal dental noon dañetaake hisnee ɗoon ɗo wonduɓe, wuurduɓe maa jiiduɓe fayndaare njiɗondiraani, mballondiraani, ɓerɗe mumen ngonaani goote. Ko maa gooto fof ñobba ɓernde mum haa ɗaata, haɓa e koongu haa foola, riiwta peccooru haa woɗɗitoo, nde nanonndiral walla paamondiral jiileteengal ngal dañetee no yiɗiranoo nii.
So ɓeen jaambareeɓe noon ndentaani, wonata ko aayaare mawnde wonande ngool leñol. No liwre waɗata sofru e nder haralde walla no ñanngel waɗata dammuwol e nder sefre ko noon leñol ngol waɗetee.
2- Darnde annduɓe sirŋiniiɓe
So annduɓe leñol nuunɗuɓe, finɓe, teyliiɓe ndentii, cirŋiniima, ngona lampaaji njeynanoo ngol, ɗowa humambinneeɓe e majjuɓe. Ɓe kebla, ɓe neha, ɓe njanngina rontooɓe ɓe janngo. Wona ɓokkel dariima gila ɓokki mawki yanaani, sofru joŋŋe hoƴaama gila joŋŋe mawɗo yahaani. E oon sahaa humambinnaagu e majjere majja, momtoo, heege e ñawu e baasal ndoga, ndartaaki.
So annduɓe leñol ndaraaki, ko majjuɓe ɗowata leñol. Ndeen noon, so gumɗo ɗowii gumɗo, moobaare dañat koɗo. Sukaaɓe kawka, yontaaji laatoo dunuuje. Humambinnaagal e majjere, heege e ñawu e baasal koɗa, caloo eggude. Leñol laamee, teddungal mum ittee, nuska, natta jarde hay huunde.
3- Gollal alɗuɓe wakkiliiɓe
Haalooɓe ena mbiya: Ko galo yooɗi e baɗal sabu so jaɓii, dille mbaɗat. Darnde sagataaɓe yarlitiiɓe, reenɓe ndimaagu leñol e waɗde faayiida, darnde e sirŋiraare annduɓe leñol e jojjude e himmude, so darnde alɗuɓe araani ko heewi ŋakkat. Ko alɗuɓe ngoni semmbe hatanteeɓe e annduɓe. Ɗum noon kawral maɓɓe ko ballal leñol.
Ko ɓeeɗoo tato mbaawi saabaade goodgol leñol haa jaalɗoo, nguurna ngol, ndeena ngol haa ngol hisa. Sabu ko kamɓe ngoni semmbe, gite e ɓernde leñol. Ko kamɓe mbaawi ƴellitde e wuurnude ɗemngal e reende e hisnude pinal. Ko kamɓe tan mbaawi ñippude cumu majjere e baasal e nder leñol, ɗoon ɗo eɓe njiidi fayndaare, eɓe njaggidi, eɓe njaɓɓidi e ko aldaa e puural e luural feewde e ɓural e ɓamtaare e ngootaagu. Ko ɗuum addani kodda Elimaan Sammbooru Barka wiyde: so leñol dañii won e sagataaɓe, hay so toɓii ɗam Burgu, hay so toɓii marmballe, ronkataa ɗo ɗuhii.
Hol nde Leñol nattata wonde leñol ?
*Leñol nattata wonde leñol ko saatu nde annduɓe nuunɗuɓe, finɓe natti gooŋɗineede, humambinneeɓe e majjuɓe ngonti fewjanooɓe leñol, heddoo ɓesngu ena teefondira najooje e caɗeele aduna e nder jeereende heege, ñawu e baasal.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde sagataaɓe mum yarlitinooɓe, jaambareeɓe mum huɓɓunooɓe ngontata konunkooɓe ɗaminaare, yontaaɓe mum faayodinnooɓe, haalatnooɓe keɗee, fewjatnoo ndewee ngontata dawnaaji leƴƴi goɗɗi.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde alɗuɓe mum natti wakkilaade yaltinde ngaluuji mumen sabu nattude hoolaade darnde yontaaɓe, joom jamaanu en.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde ɗemngal leñol e pinal leñol ngoyata haame. Ɗemngal welsindee, natta winndeede, natta janngeede, natta jaŋteede. Geɗe pinal njahda e ndoondi duɗe ganni, natta tabitineede.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde jebbilaare mawni, ɓesngu wumi, faaɗi, yowi geɗe mum fof e jebbilaare e hoddiro.
* Leñol nattata wonde leñol ko nde njuɓɓudi fusi, fotnooɓe diisnondirde natti diisnondirde, ɓesngu ronkiti aynooɓe, dudoyi e dow dingiral waaw-koɗaa ɗo gooto ɗaɓɓata innde walla yiiloo ko halki walla ko halfi.
* Leñol nattata wonde leñol ko nde koongu e haasidaagal ndoolni, ɓesngu jartodina, sanndolina.
Njaay Saydu Aamadu
Source: http://pulaar.org
Won yahruɓe: Leñol ko denndaangal yimɓe wuurduɓe e leydi ngootiri tawi eɓe ndenndi pinal walla aada walla haa hannde tawi ko ɓe naŋtodiiɓe, kamɓe kala, e ginol njuɓɓudi laamu gootol.
Ɗoon eɗen mbaawi wiyde Leñol walla Ɓesngu , yeru: Leñol Muritani walla Ɓesngu Muritani.Won waɗɓe kadi: Leñol ko gootel e ɗeeɗoo geɗe: diine, ɗemngal walla nguru. Ɗum firti ko:
*Kala jiiduɓe diine ena mbaawi wiyeede ko leñol, yeru: Juulɓe ena mbaawi wiyeede Leñol Nelaaɗo, mo jam e kisal ngoni.
• Kala jiiduɓe Ɗemngal ena mbaawi wiyeede ko Leñol, yeru leñol Sooninkooɓe, leñol Jolfuɓe, ekn.
• Ko noon ne kadi, kala jiiduɓe Guri Ɓalli ena mbaawi wiyeede ko leñol yeru: Leñol Ɓaleeɓe.
Ɗuum noon tuugnaade e firooji ɗi njiyɗen ɗii, eɗen mbaawi wiyde e tonngol, Leñol ko yimɓe jiiduɓe gootel e ɗeeɗoo geɗe: asli e asko, pinal, daartol, diine, dawrugol e edda nguru ɓanndu walla leydi ɗo hoɗi.
Teskoɗen haa hannde wonde Leñol ena waɗi sifaaji ɗiɗi:
- Leñol enɗamol
- Leñol jokkol
a) Leñol enɗamol ko leñol jiidungol denndaangal geɗe nguurndam, gila e asli e asko, pinal, ɗemngal, daartol, diine haa edda nguru ɓanndu. Ngool ɓuri fotde nehaade e yuɓɓude ngam waawde nootaade e jojjanɗe faggudu e kisal renndo.
b) Leñol jokkol ko leñol ɗo yimɓe wuurduɓe e leydi walla e leyɗeele keewɗe ndenndi tan ko gootel e nder geɗe nguurndam mumen: leydi tan walla pinal walla geɗe dawrugol tan. Ngool ko leñol piddowol wonata sabu ena heewi ko yimɓe ɓee ndeenondirta haa teeŋti e geɗe teelɗuɗe.
Hol ko rentata haa wiyee Leñol?
Rentata haa wona leñol walla haa wiyee leñol ko yimɓe yuɓɓuɓe njuɓɓudi laaɓtundi, rennduɓe geɗe toɗɗaaɗe dow ɗee tawa ɓerɗe e terɗe ko goote, ngalaa sereendu. Gooto fof tawa ena woppi hiinnde e wiinnde, no Ceerno Habiibu Demmba Soh mo Jowol Sahre heewnoo wiyde nii, ena yooɓii finnde e fiɓnde ko aldaa e innde. Gooto fof ena anndi donngal mum, fotde mum e jeyi mum, ena taarii ko jeyaa, ena nuunɗi e ko renndaa.
Hol woodnata, wuurnata, reenata leñol?
Leñol waɗi ko fittaandu, ena fooƴa, ena faya, ena sewa, ena ɓuttiɗa, ena ñawa, ena sella, ena wuura, ena maaya. Ɗuum fawotoo ko e jamanuuji yontaaɓe maggol.
Woodnata leñol, wuurna ɗum, reena ɗum haa hisa ko geɗe tati:
1- Dental sagataaɓe yarlitiiɓe
2- Darnde annduɓe sirŋiniiɓe
3- Gollal alɗuɓe wakkiliiɓe
1- Dental
sagataaɓe yarlitiiɓe
So sagataaɓe leñol yarlitiiɓe ndentii, leñol mumen heewa doole, huulee, hersee, ngol ittanee fotde ngol haandi e kala sahaa e kala yonta. Ngaal dental noon dañetaake hisnee ɗoon ɗo wonduɓe, wuurduɓe maa jiiduɓe fayndaare njiɗondiraani, mballondiraani, ɓerɗe mumen ngonaani goote. Ko maa gooto fof ñobba ɓernde mum haa ɗaata, haɓa e koongu haa foola, riiwta peccooru haa woɗɗitoo, nde nanonndiral walla paamondiral jiileteengal ngal dañetee no yiɗiranoo nii.
So ɓeen jaambareeɓe noon ndentaani, wonata ko aayaare mawnde wonande ngool leñol. No liwre waɗata sofru e nder haralde walla no ñanngel waɗata dammuwol e nder sefre ko noon leñol ngol waɗetee.
2- Darnde annduɓe sirŋiniiɓe
So annduɓe leñol nuunɗuɓe, finɓe, teyliiɓe ndentii, cirŋiniima, ngona lampaaji njeynanoo ngol, ɗowa humambinneeɓe e majjuɓe. Ɓe kebla, ɓe neha, ɓe njanngina rontooɓe ɓe janngo. Wona ɓokkel dariima gila ɓokki mawki yanaani, sofru joŋŋe hoƴaama gila joŋŋe mawɗo yahaani. E oon sahaa humambinnaagu e majjere majja, momtoo, heege e ñawu e baasal ndoga, ndartaaki.
So annduɓe leñol ndaraaki, ko majjuɓe ɗowata leñol. Ndeen noon, so gumɗo ɗowii gumɗo, moobaare dañat koɗo. Sukaaɓe kawka, yontaaji laatoo dunuuje. Humambinnaagal e majjere, heege e ñawu e baasal koɗa, caloo eggude. Leñol laamee, teddungal mum ittee, nuska, natta jarde hay huunde.
3- Gollal alɗuɓe wakkiliiɓe
Haalooɓe ena mbiya: Ko galo yooɗi e baɗal sabu so jaɓii, dille mbaɗat. Darnde sagataaɓe yarlitiiɓe, reenɓe ndimaagu leñol e waɗde faayiida, darnde e sirŋiraare annduɓe leñol e jojjude e himmude, so darnde alɗuɓe araani ko heewi ŋakkat. Ko alɗuɓe ngoni semmbe hatanteeɓe e annduɓe. Ɗum noon kawral maɓɓe ko ballal leñol.
Ko ɓeeɗoo tato mbaawi saabaade goodgol leñol haa jaalɗoo, nguurna ngol, ndeena ngol haa ngol hisa. Sabu ko kamɓe ngoni semmbe, gite e ɓernde leñol. Ko kamɓe mbaawi ƴellitde e wuurnude ɗemngal e reende e hisnude pinal. Ko kamɓe tan mbaawi ñippude cumu majjere e baasal e nder leñol, ɗoon ɗo eɓe njiidi fayndaare, eɓe njaggidi, eɓe njaɓɓidi e ko aldaa e puural e luural feewde e ɓural e ɓamtaare e ngootaagu. Ko ɗuum addani kodda Elimaan Sammbooru Barka wiyde: so leñol dañii won e sagataaɓe, hay so toɓii ɗam Burgu, hay so toɓii marmballe, ronkataa ɗo ɗuhii.
Hol nde Leñol nattata wonde leñol ?
*Leñol nattata wonde leñol ko saatu nde annduɓe nuunɗuɓe, finɓe natti gooŋɗineede, humambinneeɓe e majjuɓe ngonti fewjanooɓe leñol, heddoo ɓesngu ena teefondira najooje e caɗeele aduna e nder jeereende heege, ñawu e baasal.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde sagataaɓe mum yarlitinooɓe, jaambareeɓe mum huɓɓunooɓe ngontata konunkooɓe ɗaminaare, yontaaɓe mum faayodinnooɓe, haalatnooɓe keɗee, fewjatnoo ndewee ngontata dawnaaji leƴƴi goɗɗi.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde alɗuɓe mum natti wakkilaade yaltinde ngaluuji mumen sabu nattude hoolaade darnde yontaaɓe, joom jamaanu en.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde ɗemngal leñol e pinal leñol ngoyata haame. Ɗemngal welsindee, natta winndeede, natta janngeede, natta jaŋteede. Geɗe pinal njahda e ndoondi duɗe ganni, natta tabitineede.
*Leñol nattata wonde leñol ko nde jebbilaare mawni, ɓesngu wumi, faaɗi, yowi geɗe mum fof e jebbilaare e hoddiro.
* Leñol nattata wonde leñol ko nde njuɓɓudi fusi, fotnooɓe diisnondirde natti diisnondirde, ɓesngu ronkiti aynooɓe, dudoyi e dow dingiral waaw-koɗaa ɗo gooto ɗaɓɓata innde walla yiiloo ko halki walla ko halfi.
* Leñol nattata wonde leñol ko nde koongu e haasidaagal ndoolni, ɓesngu jartodina, sanndolina.
Njaay Saydu Aamadu
Source: http://pulaar.org
Actualités














