Laamu Muritani to Kahaɗi artirii caɗeele he nder caɗeele ɗe njahaano. Enen ne ngartiren ɗo LUUKU LAAKA HE NDER LUUKU LAAKA seeɗa.
Holi ko addi dillere waɗnde hannde kahayɗi haa oto e galle nduppaa ?
... Heccitaawel, biyeteeɗo Abbaas Kan, gummiiɗo Ɓoggee ariino wallude baaba mum winnditaade, yimɓe laamu ɓe njiɗi yaltin’de mo he winnitordu he, o salii, ɓe mbaɗdi heen. Laamu ngu waɗi ndoolndoolaagu nawi mo sokoyi mo. Iih !!! neɗɗo waawaa wallude baaba mum donkitɗo no winnditorii ? sabu ko jahroowo he duuɓi 96.
Mate wonaa won wiynooɓe caɗeele binndatagol ɗe nana ngustiree seeɗa seeɗa ?
Hay mawɗo leydi o waɗtiino yillaade he binnditorɗi he ngam hoolkisaade no ɗum yahrata . Haa ɗuum fuɗɗii tiiɗnude woon he ɓerɗe. Waɗde so cidel fasii ko tuutata hankadi ?
Waɗde dillere « woto- wooto -he -ɓiyngu- leydaagu –am » ummitinii seppooji mum to Dimmbee. Eɗen ciftina ko ɗiin seppooji caabinoo toon duppugol werlaa polis e dummbegol e leeptegol sukaaɓe heewɓe. Hannde ne hay so hay gooto jaggaaka tawo ne, garnaatuuji keewɗi mbeddaama. Werlaa gardiɗo sukaaɓe e coftal ɓalli duppaama. Sukaaɓe ɓe ndeeƴtii kono mbiyi ko artooɓe. Ko jogori kewde ? laaɓndo ɗen gorko gooto ina wiyee ƁOOYI.
Jooni noon holi gaddiiɗo ɗum fof ? Ɓe mbiyi ko laamu ngu. Ma a taw waɗde laamu ngu ɗigginaani cefol jannginanoo « so uure (uubre) waɗii yo safre gila wontaani bara ».
Waɗde ƴeewen piɓi sabu, he ñohre, mboɗo jogii ɗo piɓol jarngol so oɗon cuusi nawan de ɓe... ngol wiyetee ko « cafroowo ɗeɗɗataa ! »
DAS jamma jamma...
Holi ko addi dillere waɗnde hannde kahayɗi haa oto e galle nduppaa ?
... Heccitaawel, biyeteeɗo Abbaas Kan, gummiiɗo Ɓoggee ariino wallude baaba mum winnditaade, yimɓe laamu ɓe njiɗi yaltin’de mo he winnitordu he, o salii, ɓe mbaɗdi heen. Laamu ngu waɗi ndoolndoolaagu nawi mo sokoyi mo. Iih !!! neɗɗo waawaa wallude baaba mum donkitɗo no winnditorii ? sabu ko jahroowo he duuɓi 96.
Mate wonaa won wiynooɓe caɗeele binndatagol ɗe nana ngustiree seeɗa seeɗa ?
Hay mawɗo leydi o waɗtiino yillaade he binnditorɗi he ngam hoolkisaade no ɗum yahrata . Haa ɗuum fuɗɗii tiiɗnude woon he ɓerɗe. Waɗde so cidel fasii ko tuutata hankadi ?
Waɗde dillere « woto- wooto -he -ɓiyngu- leydaagu –am » ummitinii seppooji mum to Dimmbee. Eɗen ciftina ko ɗiin seppooji caabinoo toon duppugol werlaa polis e dummbegol e leeptegol sukaaɓe heewɓe. Hannde ne hay so hay gooto jaggaaka tawo ne, garnaatuuji keewɗi mbeddaama. Werlaa gardiɗo sukaaɓe e coftal ɓalli duppaama. Sukaaɓe ɓe ndeeƴtii kono mbiyi ko artooɓe. Ko jogori kewde ? laaɓndo ɗen gorko gooto ina wiyee ƁOOYI.
Jooni noon holi gaddiiɗo ɗum fof ? Ɓe mbiyi ko laamu ngu. Ma a taw waɗde laamu ngu ɗigginaani cefol jannginanoo « so uure (uubre) waɗii yo safre gila wontaani bara ».
Waɗde ƴeewen piɓi sabu, he ñohre, mboɗo jogii ɗo piɓol jarngol so oɗon cuusi nawan de ɓe... ngol wiyetee ko « cafroowo ɗeɗɗataa ! »
DAS jamma jamma...
Actualités













