Ɓaleeɓe amanooɓe bone



Ɓaleeɓe amanooɓe bone
Banndiraaɓe tedduɓe, enen Afriknaaɓe enen ngamana fedde momtoore ɗemɗe men uboore pine men, woni fedde haalooɓe ɗemngaln Faransee « Francophoni » he winndere ndee, nde ngannduɗaa alaa ko woni faandaare mayre so wonaa momtude ɗemɗe men enen Afriknaaɓe e ubbude pene men, mbele ɗemngal Faransee ina semmba, pinal maɓɓe jaaloo he kuuɓndi winndere, ɓayri ngenndiiji gonɗi he mayre ɗii piiw ina ngondi he ɗemɗe majji, so wonaa enen ɓaleeɓe, ndaw ko haawnii e ko yurminii.
Sakiraaɓe tedduɓe, so wonii keddiɗen ko he janngude ɗemɗe Oropnaaɓe, ɗe njannguɗen duuɓi teemedɗe, alaa ko keɓɗen heen so wonaa ɓiɗtere, ngam ɓe mboppinii en ɗemɗe men e karalle ɗe paggitinoɗen ko adii nde ɓe ngata he men, en nji’ii hannde oo alaa ko mbaawanɗen ko’e men, ɓe nduttii ɓe ƴetti ngaluuji men, ɓe peewniri to maɓɓe, ɓe njoñi en, hannde hay yahdu to maɓɓe en keɓataa, ɓe ɓaŋi jaasɓe men ɓe kaɓɓiri en to senngo dawrugol, haa tinndol Fulɓe selli he duunde men Afrik, woni : be’el waraa humtiraa laaci mum, ɓe cuɓtii ŋelɓe yilaaji he men ɓe naftoroyii to maɓɓe.
Sagataaɓe tedduɓe, so wonii janngugol ɗemɗe Oropnaaɓe won ko nafatnoo en, hannde en mba’ataano nii, ngam ko laaɓal e senaare dooki cellal Oropnaaɓe, enen ko ɗuum waasaa ga men, ko ndema e ngaynaaka mawninaa to maɓɓe, enen ko ɗuum fuuynaa ga men, ko jogaade konngol e fiɓnde sellunde he goonɗingol golle, woni ko huwtortee he renndo maɓɓe, enen ko ɗuum woni ko waasaa ga men hannde, enen hannde enen cuddii wudere majjere e baasal e ñawu, enen cabbii ko Geno waɗta ! ɓayri ngaluuji duunde men naftortooɗi ko kamɓe e woɓɓe, alaa ko ɗi nafi en, ngam hannde duunde men Afrik, wonti ko sewnde ñabbuuji boomooji winndere, ɓayri ko leeɓte ɗe ngalaa kaaɗtudi tuɗi he mayre, ko seeɗaaɓe he dawriyankooɓe Afriknaaɓe jaasnuɓe puɗal iwdi maɓɓe huuñƴuɓe waroondirooɓe, keɓi daaɗere, kono hay ɓeen kisaani he bone maɓɓe, ɓayri hay ɓeen eɓe cosani ɓe ñaawire penaale goobiraaɗe nuunɗal e potoondiral gonɗe he njiimaandi pedle cosiraaɗe ndeenka nafa maɓɓe, ngam enen nganndi so gujjo wii ina ñaawa nehaaɗo mum he laawol goonga ko ɗoon fenaande fuɗɗi, kono kadi ɓe kaɗtii en janngude ɗemɗe men e faarnoraade pine men, so ɓee mbi’ii en ngaree mbaɗen nuunɗal e potoondiral he laawol goonga, ɓe kaalii maama fenaade, ngam caliiɗo no a janngu ɗemngal maa e wota no a faarnoron pinal maa, so oon wi’ii laawol nuunɗal e potoondiral waɗe to maa oon haalii ko weli ɗum, tee alaa jaɓoowo ɗuum so wonaa neɗɗo gostaaɗo maa ñenngaaɗo, yoo Geno danndu en he wosteede maa ñenngeede, aa-miin.


Tijjaani Mbaalo.
Jokkore : 00221 77 096 12 09 walla 00221 70 806 56 05.
Skype : tabital2

Dimanche 23 Novembre 2014
Boolumbal Boolumbal
Lu 141 fois



Recherche


Inscription à la newsletter